Stjórnmįlamenn fari eftir stjórnarskrį.

 Frį 1947 [eftir sķšustu heimstyrjöld] hefur žjóšvaldiš veriš nišurlęgt af misvitri stjórnmįlastétt. 1947 merki lżšur og žjóš žaš sama: samfélag sem talar sömu tungu: hefur sama skilning ķ merkingu oršanna, og sameiginlegra efnahagsmunlegra sjónarmiš aš gęta. Skeršing į žvķ frelsi sem stjórnarskrį veitir er jafnframt skeršing į lżšręšisréttindum žjóšarinnar sem er eigandi sömu stjórnarskrįr. Spilltar hefšir [Ęttarveldi og žeim fylgjandi stjórnmįla klķkur] ķ meir en hįlfa öld upphefja ekki lżšręšissjónarmiš stjórnarskrįr žjóšarinnar. Stjórnlagažing er óžarft ef fariš er eftir įkvęšum stjórnarskrįr śti ķ ystu ęsar [frelsiš og raunsęiš lįtiš njóta sķn]. Žeir sem hafa ekki lesiš sķna eigin stjórnarskrį neyšast til aš mynda sér skošun į mįlinu sem er óžarfi žar sem stjórnarskrįr eru alltaf einfaldar og aušlęsar fyrir ósišspillta einstaklinga. Stjórnarhęttir eru komnir langt śt fyrir ramma stjórnarskrįr sem er grunnur allra annarra laga. Forseta [Yfirsišameistara sem opnar og lokar hringum žjóšarvaldsins]  og alžingismönnum [smišum laga sem standa vörš um lżšręšislega hagsmuni žjóšarinnar allrar] er ekki treystandi fyrir hagsmunum žjóšarinnar ef žeir eru ekki lęsir į sinnar eigin žjóšar stjórnskipunarskrį. Rétt skal vera rétt. Hlutina skal skilja ķ samhengi sķnu. Hvort önnur lög standist stjórnarskrį getur veriš lögfręši įlitamįl, stjórnarskrį leysir žaš meš dómendum [sjį nešar]. Stjórnskrįrlögin [gruninn eša bošoršin] sjįlf eru ekki į fęri neins aš tślka eša breyta nema meirihluta žjóšarinnar sjįlfar. Hér undir fylgir Stjórnarskrįin sem talar fyrir sig sjįlf ķ öllu sķnu lżšręšislega veldi. Er ekki veriš aš fremja stjórnarhętti gegn lżšręšislegum bošskap [stjórnarskrį] žjóšarinnar?  Skilgreiningar framkvęmdavaldanna [skattabyršarinnar] eru ekki einu sinni skilgreindar ķ stjórnarskrį žau eru ķ samręmi viš lög į hverjum tķma: vilja alžingis meš samžykki forseta. [žjóšargervings] 

. 33 17. jśnķ/ Stjórnarskrį lżšveldisins ĶslandsLagasafn.  Ķslensk lög 1.

 

janśar 2009.  Śtgįfa 136a.  Prenta ķ tveimur dįlkum.

    

Stjórnarskrį lżšveldisins Ķslands  [Innsetning Stjórnkerfis]

 

1944 nr. 33 17. jśnķ

   

Tók gildi 17. jśnķ 1944. Breytt meš l. 51/1959 (tóku gildi 20. įgśst 1959), l.

 

9/1968 (tóku gildi 24. aprķl 1968), l. 65/1984 (tóku gildi 13. jśnķ 1984), l.

 

56/1991 (tóku gildi 31. maķ 1991), l. 97/1995 (tóku gildi 5. jślķ 1995), l.

 

100/1995 (tóku gildi 5. jślķ 1995) og l. 77/1999 (tóku gildi 1. jślķ 1999).

   

I. [Innsetning žjóšveldis, meš sömu tungu, sem byggir į lögum]

 

 1. gr. Ķsland er lżšveldi meš žingbundinni stjórn.

  2. gr. Alžingi og forseti Ķslands fara saman meš löggjafarvaldiš. Forseti og önnur stjórnarvöld samkvęmt stjórnarskrį žessari og öšrum landslögum fara meš

framkvęmdarvaldiš. Dómendur fara meš dómsvaldiš.

  

II. [Innsetning Forsetavalds: verksviš og skyldur]

 

 3. gr. Forseti Ķslands skal vera žjóškjörinn.

  4. gr. Kjörgengur til forseta er hver 35 įra gamall mašur, sem fullnęgir

skilyršum kosningarréttar til Alžingis, aš frįskildu bśsetuskilyršinu.

  5. gr. Forseti skal kjörinn beinum, leynilegum kosningum af žeim, er kosningarrétt hafa til Alžingis. Forsetaefni skal hafa mešmęli minnst 1500 kosningarbęrra manna og mest 3000. Sį, sem flest fęr atkvęši, ef fleiri en einn eru ķ kjöri, er rétt kjörinn forseti. Ef ašeins einn mašur er ķ kjöri, žį er hann rétt kjörinn įn atkvęšagreišslu. Aš öšru leyti skal įkveša meš lögum um framboš og kjör forseta, og mį žar įkveša, aš tiltekin tala mešmęlenda skuli vera śr landsfjóršungi hverjum ķ

hlutfalli viš kjósendatölu žar.

  6. gr. Kjörtķmabil forseta hefst 1. įgśst og endar 31. jślķ aš 4 įrum lišnum.

Forsetakjör fer fram ķ jśnķ- eša jślķmįnuši žaš įr, er kjörtķmabil endar.

  7. gr. Nś deyr forseti eša lętur af störfum, įšur en kjörtķma hans er lokiš, og

skal žį kjósa nżjan forseta til 31. jślķ į fjórša įri frį kosningu.

  8. gr. Nś veršur sęti forseta lżšveldisins laust eša hann getur ekki gegnt störfum um sinn vegna dvalar erlendis, sjśkleika eša af öšrum įstęšum, og skulu žį forsętisrįšherra, forseti …1) Alžingis og forseti hęstaréttar fara meš forsetavald. Forseti …1) Alžingis stżrir fundum žeirra. Ef įgreiningur er žeirra

ķ milli, ręšur meiri hluti.

 

   1)L. 56/1991, 1. gr.  Ķ 1. og 2. mįlsl. 8. gr. falli brott oršiš „sameinašs“.

  9. gr. Forseti lżšveldisins mį ekki vera alžingismašur né hafa meš höndum launuš störf ķ žįgu opinberra stofnana eša einkaatvinnufyrirtękja. Įkveša skal meš lögum greišslur af rķkisfé til forseta og žeirra, sem fara meš forsetavald. Óheimilt skal aš lękka greišslur žessar til forseta kjörtķmabil hans.  

10. gr. Forsetinn vinnur eiš eša drengskaparheit aš stjórnarskrįnni, er hann tekur viš störfum. Af eišstaf žessum eša heiti skal gera tvö samhljóša frumrit.

Geymir Alžingi annaš, en žjóšskjalasafniš hitt.

  11. gr. Forseti lżšveldisins er įbyrgšarlaus į stjórnarathöfnum. Svo er og um žį, er störfum hans gegna. Forseti veršur ekki sóttur til refsingar, nema meš samžykki Alžingis. Forseti veršur leystur frį embętti, įšur en kjörtķma hans er lokiš, ef žaš er samžykkt meš meiri hluta atkvęša viš žjóšaratkvęšagreišslu, sem til er stofnaš aš kröfu Alžingis, enda hafi hśn hlotiš fylgi 3/4 hluta žingmanna …1) Žjóšaratkvęšagreišslan skal žį fara fram innan tveggja mįnaša, frį žvķ aš krafan um hana var samžykkt į Alžingi, og gegnir forseti eigi störfum, frį žvķ aš Alžingi gerir samžykkt sķna, žar til er śrslit žjóšaratkvęšagreišslunnar eru kunn. Nś hlżtur krafa Alžingis eigi samžykki viš žjóšaratkvęšagreišsluna, og skal žį Alžingi žegar ķ staš rofiš og efnt til nżrra kosninga.

   1)L. 56/1991, 2. gr. Ķ 3. mgr. 11. gr. falli brott oršin „ķ sameinušu žingi“.

 

 12. gr. Forseti lżšveldisins hefur ašsetur ķ Reykjavķk eša nįgrenni.

  13. gr. Forsetinn lętur rįšherra[na] framkvęma vald sitt. [Sérhver į sitt: sjį hér nešar]

 Rįšuneytiš hefur ašsetur ķ Reykjavķk.

  14. gr. Rįšherrar bera įbyrgš į stjórnarframkvęmdum öllum. Rįšherraįbyrgš er įkvešin meš lögum. [ Valdsviš utan stjórnarskrįr : Sį heldur sem veldur, brautargengiš og  ašhaldiš veitir löggjafarvaldiš ] Alžingi getur kęrt rįšherra fyrir embęttisrekstur žeirra.

Landsdómur dęmir žau mįl.

  15. gr. Forsetinn skipar rįšherra og veitir žeim lausn. Hann įkvešur tölu žeirra og skiptir störfum meš žeim. 16. gr. Forseti lżšveldisins og rįšherrar skipa rķkisrįš, og hefur forseti žar forsęti.

 Lög og mikilvęgar stjórnarrįšstafanir skal bera upp fyrir forseta ķ rķkisrįši.

  17. gr. Rįšherrafundi skal halda um nżmęli ķ lögum og um mikilvęg stjórnarmįlefni. Svo skal og rįšherrafund halda, ef einhver rįšherra óskar aš bera žar upp mįl. Fundunum stjórnar sį rįšherra, er forseti lżšveldisins hefur

kvatt til forsętis, og nefnist hann forsętisrįšherra.

  18. gr. Sį rįšherra, sem mįl hefur undirritaš, ber žaš aš jafnaši upp fyrir

forseta.

  19. gr. Undirskrift forseta lżšveldisins undir löggjafarmįl eša stjórnarerindi

veitir žeim gildi, er rįšherra ritar undir žau meš honum.

  20. gr. Forseti lżšveldisins veitir žau embętti, er lög męla. Engan mį skipa embęttismann, nema hann hafi ķslenskan rķkisborgararétt. Embęttismašur hver skal vinna eiš eša drengskaparheit aš stjórnarskrįnni. Forseti getur vikiš žeim frį embętti, er hann hefur veitt žaš. Forseti getur flutt embęttismenn śr einu embętti ķ annaš, enda missi žeir einskis ķ af embęttistekjum sķnum, og sé žeim veittur kostur į aš kjósa um embęttaskiptin eša lausn frį embętti meš lögmęltum eftirlaunum eša lögmęltum ellistyrk. Meš lögum mį undanskilja įkvešna embęttismannaflokka auk embęttismanna žeirra,

sem taldir eru ķ 61. gr.

  21. gr. Forseti lżšveldisins gerir samninga viš önnur rķki. Žó getur hann enga slķka samninga gert, ef žeir hafa ķ sér fólgiš afsal eša kvašir į landi eša landhelgi eša ef žeir horfa til breytinga į stjórnarhögum rķkisins, nema

samžykki Alžingis komi til.

  22. gr. [Forseti lżšveldisins stefnir saman Alžingi eigi sķšar en tķu vikum eftir almennar alžingiskosningar. Forsetinn setur reglulegt Alžingi įr hvert.]1)

   1)L. 56/1991, 3. gr. 22. gr. oršist svo:
     Forseti lżšveldisins stefnir saman Alžingi eigi sķšar en tķu vikum eftir almennar alžingiskosningar. Forsetinn setur reglulegt Alžingi įr hvert.

  23. gr. Forseti lżšveldisins getur frestaš fundum Alžingis tiltekinn tķma, žó ekki lengur en tvęr vikur og ekki nema einu sinni į įri. Alžingi getur žó veitt forseta samžykki til afbrigša frį žessum įkvęšum. [Hafi Alžingi veriš frestaš getur forseti lżšveldisins eigi aš sķšur kvatt Alžingi saman til funda ef naušsyn ber til. Forseta er žaš og skylt ef ósk berst um žaš frį meiri hluta alžingismanna.]1)

   1)L. 56/1991, 4. gr. Viš 23. gr. bętist nż mįlsgrein svohljóšandi:
     Hafi Alžingi veriš frestaš getur forseti lżšveldisins eigi aš sķšur kvatt Alžingi saman til funda ef naušsyn ber til. Forseta er žaš og skylt ef ósk berst um žaš frį meiri hluta alžingismanna.

  24. gr. Forseti lżšveldisins getur rofiš Alžingi, og skal žį stofnaš til nżrra kosninga, [įšur en 45 dagar eru lišnir frį žvķ er gert var kunnugt um žingrofiš],1) enda komi Alžingi saman eigi sķšar en [tķu vikum]1) eftir, aš žaš var rofiš. [Alžingismenn skulu halda umboši sķnu til kjördags.]1)

   1)L. 56/1991, 5. gr. Eftirtaldar breytingar verši į 24. gr.:

a.
Ķ staš oršanna „įšur en 2 mįnušir séu lišnir, frį žvķ aš žaš var rofiš“ komi: įšur en 45 dagar eru lišnir frį žvķ er gert var kunnugt um žingrofiš.
b.
Ķ staš oršanna „8 mįnušum“ komi: tķu vikum.
c.
Viš bętist nżr mįlslišur: Alžingismenn skulu halda umboši sķnu til kjördags.

  25. gr. Forseti lżšveldisins getur lįtiš leggja fyrir Alžingi frumvörp til laga

og annarra samžykkta.

  26. gr. Ef Alžingi hefur samžykkt lagafrumvarp, skal žaš lagt fyrir forseta lżšveldisins til stašfestingar eigi sķšar en tveim vikum eftir aš žaš var samžykkt, og veitir stašfestingin žvķ lagagildi. Nś synjar forseti lagafrumvarpi stašfestingar, og fęr žaš žó engu aš sķšur lagagildi, en leggja skal žaš žį svo fljótt sem kostur er undir atkvęši allra kosningarbęrra manna ķ landinu til samžykktar eša synjunar meš leynilegri atkvęšagreišslu. Lögin falla śr gildi, ef samžykkis er synjaš, en ella halda žau gildi sķnu.

 27. gr. Birta skal lög. Um birtingarhįttu og framkvęmd laga fer aš landslögum.

  28. gr. Žegar brżna naušsyn ber til, getur forsetinn gefiš śt brįšabirgšalög [er Alžingi er ekki aš störfum].1) Ekki mega žau žó rķša ķ bįg viš stjórnarskrįna.[T.d. skilgeining į valdsviši forsętisrįšherra og jafningja hans: hinna rįšherranna sem Forseti velur ķ umboši žjóšar, hvern į sķnum forsendum] Ętķš skulu žau lögš [fyrir Alžingi žegar er žaš er saman komiš į nż].1) [Samžykki Alžingi ekki brįšabirgšalög, eša ljśki ekki afgreišslu žeirra innan sex vikna frį žvķ aš žingiš kom saman, falla žau śr gildi.]1) Brįšabirgšafjįrlög mį ekki gefa śt, ef Alžingi hefur samžykkt fjįrlög fyrir fjįrhagstķmabiliš.

   1)L. 56/1991, 6. gr. Eftirtaldar breytingar verši į 28. gr.:

a.
Ķ staš oršanna „milli žinga“ ķ 1. mįlsl. 1. mgr. komi: er Alžingi er ekki aš störfum.
b.
Ķ staš oršanna „fyrir nęsta Alžingi į eftir“ ķ 3. mįlsl. 1. mgr. komi: fyrir Alžingi žegar er žaš er saman komiš į nż.
c.
2. mgr. greinarinnar oršist svo:
     Samžykki Alžingi ekki brįšabirgšalög, eša ljśki ekki afgreišslu žeirra innan sex vikna frį žvķ aš žingiš kom saman, falla žau śr gildi.

  29. gr. Forsetinn getur įkvešiš, aš saksókn fyrir afbrot skuli nišur falla, ef rķkar įstęšur eru til. Hann nįšar menn og veitir almenna uppgjöf saka. Rįšherra getur hann žó eigi leyst undan saksókn né refsingu, sem landsdómur hefur dęmt,

nema meš samžykki Alžingis.

  30. gr. Forsetinn veitir, annašhvort sjįlfur eša meš žvķ aš fela žaš öšrum stjórnvöldum, undanžįgur frį lögum samkvęmt reglum, sem fariš hefur veriš eftir

hingaš til.

  

III. [Innsetning Alžingis: löggjafarvalds]

  31. gr. [Į Alžingi eiga sęti 63 žjóškjörnir žingmenn, kosnir leynilegri hlutbundinni kosningu til fjögurra įra. Kjördęmi skulu vera fęst sex en flest sjö. Mörk žeirra skulu įkvešin ķ lögum, en žó er heimilt aš fela landskjörstjórn aš įkveša kjördęmamörk ķ Reykjavķk og nįgrenni. Ķ hverju kjördęmi skulu vera minnst sex kjördęmissęti sem śthluta skal į grundvelli kosningaśrslita ķ kjördęminu. Fjöldi žingsęta ķ hverju kjördęmi skal aš öšru leyti įkvešinn ķ lögum, sbr. žó 5. mgr. Öšrum žingsętum en kjördęmissętum skal rįšstafa ķ kjördęmi og śthluta žeim til jöfnunar milli stjórnmįlasamtaka žannig aš hver samtök fįi žingmannatölu ķ sem fyllstu samręmi viš heildaratkvęšatölu sķna. Žau stjórnmįlasamtök koma žó ein til įlita viš śthlutun jöfnunarsęta sem hlotiš hafa minnst fimm af hundraši af gildum atkvęšum į landinu öllu. Ef kjósendur į kjörskrį aš baki hverju žingsęti, aš meštöldum jöfnunarsętum, eru eftir alžingiskosningar helmingi fęrri ķ einu kjördęmi en einhverju öšru kjördęmi skal landskjörstjórn breyta fjölda žingsęta ķ kjördęmum ķ žvķ skyni aš draga śr žeim mun. Setja skal nįnari fyrirmęli um žetta ķ lög. Breytingar į kjördęmamörkum og tilhögun į śthlutun žingsęta, sem fyrir er męlt ķ lögum, verša ašeins geršar meš samžykki 2/3 atkvęša į Alžingi.]1)

   1)L. 77/1999, 1. gr.

  32. gr. [Alžingi starfar ķ einni mįlstofu.]1)

   1)L. 56/1991, 7. gr. 32. gr. oršist svo:
     Alžingi starfar ķ einni mįlstofu.

  33. gr. [Kosningarrétt viš kosningar til Alžingis hafa allir sem eru 18 įra eša eldri žegar kosning fer fram og hafa ķslenskan rķkisborgararétt. Lögheimili į Ķslandi, žegar kosning fer fram, er einnig skilyrši kosningarréttar, nema undantekningar frį žeirri reglu verši įkvešnar ķ lögum um kosningar til Alžingis. Nįnari reglur um alžingiskosningar skulu settar ķ kosningalögum.]1)   1)L. 65/1984, 2. gr.  34. gr. [Kjörgengur viš kosningar til Alžingis er hver sį rķkisborgari sem kosningarrétt į til žeirra og hefur óflekkaš mannorš.]1) [Hęstaréttardómarar eru žó ekki kjörgengir.]2) [Ekki frekar en Forseti]

   1)L. 65/1984, 3. gr. 2)L. 56/1991, 8. gr. Sķšari mgr. 34. gr. oršist svo:
     Hęstaréttardómarar eru žó ekki kjörgengir.

  

IV. [Sišferši og hęttir Alžingis]

  35. gr. [Reglulegt Alžingi skal koma saman įr hvert hinn fyrsta dag októbermįnašar eša nęsta virkan dag ef helgidagur er og stendur til jafnlengdar nęsta įrs hafi kjörtķmabil alžingismanna ekki įšur runniš śt eša žing veriš rofiš. Samkomudegi reglulegs Alžingis mį breyta meš lögum.]1)

   1)L. 56/1991, 9. gr. 35. gr. oršist svo:
     Reglulegt Alžingi skal koma saman įr hvert hinn fyrsta dag októbermįnašar eša nęsta virkan dag ef helgidagur er og stendur til jafnlengdar nęsta įrs hafi kjörtķmabil alžingismanna ekki įšur runniš śt eša žing veriš rofiš.
     Samkomudegi reglulegs Alžingis mį breyta meš lögum.

 

 36. gr. Alžingi er frišheilagt. Enginn mį raska friši žess né frelsi.

  37. gr. Samkomustašur Alžingis er jafnašarlega ķ Reykjavķk. Žegar sérstaklega er įstatt, getur forseti lżšveldisins skipaš fyrir um, aš Alžingi skuli koma

saman į öšrum staš į Ķslandi.

  38. gr. [Rétt til aš flytja frumvörp til laga og tillögur til įlyktana hafa alžingismenn og rįšherrar.]1)

   1)L. 56/1991, 10. gr. 38. gr. oršist svo:
     Rétt til aš flytja frumvörp til laga og tillögur til įlyktana hafa alžingismenn og rįšherrar.

  39. gr. [Alžingi]1) getur skipaš nefndir [alžingismanna]1) til aš rannsaka mikilvęg mįl, er almenning varša. [Alžingi]1) getur veitt nefndum žessum rétt til aš heimta skżrslur, munnlegar og bréflegar, bęši af embęttismönnum og einstökum mönnum.

   1)L. 56/1991, 11. gr. Eftirtaldar breytingar verši į 39. gr.:

a.
Ķ staš oršanna „Hvor žingdeild“ ķ upphafi greinarinnar komi: Alžingi.
b.
Ķ staš oršsins „innandeildaržingmönnum“ ķ fyrri mįlsliš komi: alžingismanna.
c.
Ķ staš oršsins „Žingdeildin“ ķ upphafi sķšari mįlslišar komi: Alžingi.

  40. gr. Engan skatt mį į leggja né breyta né af taka nema meš lögum. Ekki mį heldur taka lįn, er skuldbindi rķkiš, né selja eša meš öšru móti lįta af hendi

neina af fasteignum landsins né afnotarétt žeirra nema samkvęmt lagaheimild.

  41. gr. Ekkert gjald mį greiša af hendi, nema heimild sé til žess ķ fjįrlögum

eša fjįraukalögum.

  42. gr. Fyrir hvert reglulegt Alžingi skal, žegar er žaš er saman komiš, leggja frumvarp til fjįrlaga fyrir žaš fjįrhagsįr, sem ķ hönd fer, og skal ķ frumvarpinu fólgin greinargerš um tekjur rķkisins og gjöld. …1)

   1)L. 56/1991, 12. gr.    2. mgr. 42. gr. falli brott

  43. gr. [Endurskošun į fjįrreišum rķkisins, stofnana žess og rķkisfyrirtękja skal fara fram į vegum Alžingis og ķ umboši žess eftir nįnari fyrirmęlum ķ lögum.]1)

   1)L. 100/1995, 1. gr., sbr. 2. gr. s.l. Ķ upphafi fyrri mįlsgreinar 43. gr. falli brott oršiš „Sameinaš“.

43. gr. oršast svo:
     Endurskošun į fjįrreišum rķkisins, stofnana žess og rķkisfyrirtękja skal fara fram į vegum Alžingis og ķ umboši žess eftir nįnari fyrirmęlum ķ lögum.
2. gr.

     Lög žessi öšlast žegar gildi. Umboš žingkjörinna yfirskošunarmanna rķkisreiknings fellur śr gildi er žeir hafa lokiš skošun sinni į rķkisreikningi fyrir įriš 1994.

  44. gr. [Ekkert lagafrumvarp mį samžykkja fyrr en žaš hefur veriš rętt viš žrjįr umręšur į Alžingi.]1)

   1)L. 56/1991, 14. gr. 44. gr. oršist svo:
     Ekkert lagafrumvarp mį samžykkja fyrr en žaš hefur veriš rętt viš žrjįr umręšur į Alžingi.


 

  45. gr. [Reglulegar alžingiskosningar skulu fara fram eigi sķšar en viš lok kjörtķmabils. Upphaf og lok kjörtķmabils mišast viš sama vikudag ķ mįnuši, tališ frį mįnašamótum.]1)

   1)L. 56/1991, 15. gr. 45. gr. oršist svo:     Reglulegar alžingiskosningar skulu fara fram eigi sķšar en viš lok kjörtķmabils. Upphaf og lok kjörtķmabils mišast viš sama vikudag ķ mįnuši, tališ frį mįnašamótum.


 

  46. gr. Alžingi sker sjįlft śr, hvort žingmenn žess séu löglega kosnir, svo og

śr žvķ, hvort žingmašur hafi misst kjörgengi.

  47. gr. Sérhver nżr žingmašur skal vinna …1) drengskaparheit aš stjórnarskrįnni, žegar er kosning hans hefur veriš tekin gild.

   1)L. 56/1991, 16. gr.  Oršin „eiš eša“ ķ 47. gr. falli brott.


 

  48. gr. Alžingismenn eru eingöngu bundnir viš sannfęringu sķna og eigi viš neinar reglur frį kjósendum sķnum. …1)

   1)L. 56/1991, 17. gr. 2. mgr. 48. gr. falli brott.

  49. gr. [Mešan Alžingi er aš störfum mį ekki setja neinn alžingismann ķ gęsluvaršhald eša höfša mįl į móti honum įn samžykkis žingsins nema hann sé stašinn aš glęp. Enginn alžingismašur veršur krafinn reikningsskapar utan žings fyrir žaš sem hann hefur sagt ķ žinginu nema Alžingi leyfi.]1)

   1)L. 56/1991, 18. gr. 49. gr. oršist svo:
     Mešan Alžingi er aš störfum mį ekki setja neinn alžingismann ķ gęsluvaršhald eša höfša mįl į móti honum įn samžykkis žingsins nema hann sé stašinn aš glęp.
     Enginn alžingismašur veršur krafinn reikningsskapar utan žings fyrir žaš sem hann hefur sagt ķ žinginu nema Alžingi leyfi.


 

  50. gr. Nś glatar alžingismašur kjörgengi, og missir hann žį rétt žann, er

žingkosningin hafši veitt honum.

  51. gr. Rįšherrar eiga samkvęmt embęttisstöšu sinni sęti į Alžingi, og eiga žeir rétt į aš taka žįtt ķ umręšunum eins oft og žeir vilja, en gęta verša žeir žingskapa. Atkvęšisrétt eiga žeir žó žvķ ašeins, aš žeir séu jafnframt

alžingismenn. [Ekki er hęgt aš gera kröfu til aš Forseti eins og stjórnarskrį bżšur geti alltaf valdiš lagasmiši: alžingismenn sem uppfylli kröfur um hęfni hvaš varšar verksviš sjįlfstęšra rįšherraembętta.]

  52. gr. [Alžingi kżs sér forseta og stżrir hann störfum žess.]1)

   1)L. 56/1991, 19. gr. 52. gr. oršist svo:
     Alžingi kżs sér forseta og stżrir hann störfum žess.


 

  53. gr. [Eigi getur Alžingi gert samžykkt um mįl nema meira en helmingur žingmanna sé į fundi og taki žįtt ķ atkvęšagreišslu.]1)

   1)L. 56/1991, 20. gr.  53. gr. oršist svo:
     Eigi getur Alžingi gert samžykkt um mįl nema meira en helmingur žingmanna sé į fundi og taki žįtt ķ atkvęšagreišslu.


 

  54. gr. [Heimilt er alžingismönnum, meš leyfi Alžingis, aš óska upplżsinga rįšherra eša svars um opinbert mįlefni meš žvķ aš bera fram fyrirspurn um mįliš eša beišast um žaš skżrslu.]1)

   1)L. 56/1991, 21. gr. 54. gr. oršist svo:
     Heimilt er alžingismönnum, meš leyfi Alžingis, aš óska upplżsinga rįšherra eša svars um opinbert mįlefni meš žvķ aš bera fram fyrirspurn um mįliš eša beišast um žaš skżrslu.


 

  55. gr. [Eigi mį Alžingi taka viš neinu mįlefni nema einhver žingmanna eša rįšherra flytji žaš.]1)

   1)L. 56/1991, 22. gr. 55. gr. oršist svo:
     Eigi mį Alžingi taka viš neinu mįlefni nema einhver žingmanna eša rįšherra flytji žaš.


 

  56. gr. [Žyki Alžingi ekki įstęša til aš gera ašra įlyktun um eitthvert mįl getur žaš vķsaš žvķ til rįšherra.]1)

   1)L. 56/1991, 23. gr. 56. gr. oršist svo:
     Žyki Alžingi ekki įstęša til aš gera ašra įlyktun um eitthvert mįl getur žaš vķsaš žvķ til rįšherra.


 

  57. gr. Fundir …1) Alžingis skulu haldnir ķ heyranda hljóši. Žó getur forseti eša svo margir žingmenn, sem til er tekiš ķ žingsköpum, krafist, aš öllum utanžingsmönnum sé vķsaš burt, og sker žį žingfundur śr, hvort ręša skuli mįliš ķ heyranda hljóši eša fyrir luktum dyrum.

   1)L. 56/1991, 24. gr. Ķ upphafi 57. gr. falli brott oršin „beggja žingdeilda og sameinašs“.


 

  58. gr. [Žingsköp Alžingis skulu sett meš lögum.]1)

   1)L. 56/1991, 25. gr. 58. gr. oršist svo:
     Žingsköp Alžingis skulu sett meš lögum.

  

V. [Innsetning Dómsvalds innan ramma laga]

 

 59. gr. Skipun dómsvaldsins veršur eigi įkvešin nema meš lögum.

  60. gr. Dómendur skera śr öllum įgreiningi um embęttistakmörk yfirvalda. Žó getur enginn, sem um žau leitar śrskuršar, komiš sér hjį aš hlżša yfirvaldsboši

ķ brįš meš žvķ aš skjóta mįlinu til dóms.

  61. gr. Dómendur skulu ķ embęttisverkum sķnum fara einungis eftir lögunum. Žeim dómendum, sem ekki hafa aš auk umbošsstörf į hendi, veršur ekki vikiš śr embętti nema meš dómi, og ekki verša žeir heldur fluttir ķ annaš embętti į móti vilja žeirra, nema žegar svo stendur į, aš veriš er aš koma nżrri skipun į dómstólana. [Žó mį veita žeim dómara, sem oršinn er fullra 65 įra gamall, lausn frį embętti, en hęstaréttardómarar skulu eigi missa neins ķ af launum sķnum.]1)

   1)L. 56/1991, 26. gr. 3. mįlsl. 61. gr. oršist svo: Žó mį veita žeim dómara, sem oršinn er fullra 65 įra gamall, lausn frį embętti, en hęstaréttardómarar skulu eigi missa neins ķ af launum sķnum.

  

VI. [Innsetning sišferšis innrętingar]

  62. gr. Hin evangeliska lśterska kirkja skal vera žjóškirkja į Ķslandi, og skal rķkisvaldiš aš žvķ leyti styšja hana og vernda.

 Breyta mį žessu meš lögum.

  63. gr. [Allir eiga rétt į aš stofna trśfélög og iška trś sķna ķ samręmi viš sannfęringu hvers og eins. Žó mį ekki kenna eša fremja neitt sem er gagnstętt góšu sišferši eša allsherjarreglu.]1)

   1)L. 97/1995, 1. gr.

  64. gr. [Enginn mį neins ķ missa af borgaralegum og žjóšlegum réttindum fyrir sakir trśarbragša sinna, né heldur mį nokkur fyrir žį sök skorast undan almennri žegnskyldu. Öllum er frjįlst aš standa utan trśfélaga. Enginn er skyldur til aš inna af hendi persónuleg gjöld til trśfélags sem hann į ekki ašild aš. Nś er mašur utan trśfélaga og greišir hann žį til Hįskóla Ķslands gjöld žau sem honum hefši ella boriš aš greiša til trśfélags sķns. Breyta mį žessu meš lögum.]1)

   1)L. 97/1995, 2. gr.

  

VII. [Almenn mannréttindi og fleira]

  65. gr. [Allir skulu vera jafnir fyrir lögum og njóta mannréttinda įn tillits til kynferšis, trśarbragša, skošana, žjóšernisuppruna, kynžįttar, litarhįttar, efnahags, ętternis og stöšu aš öšru leyti. Konur og karlar skulu njóta jafns réttar ķ hvķvetna.]1)

   1)L. 97/1995, 3. gr.

  66. gr. [Engan mį svipta ķslenskum rķkisborgararétti. Meš lögum mį žó įkveša aš mašur missi žann rétt ef hann öšlast meš samžykki sķnu rķkisfang ķ öšru rķki. Śtlendingi veršur ašeins veittur ķslenskur rķkisborgararéttur samkvęmt lögum. Ķslenskum rķkisborgara veršur ekki meinaš aš koma til landsins né veršur honum vķsaš śr landi. Meš lögum skal skipaš rétti śtlendinga til aš koma til landsins og dveljast hér, svo og fyrir hverjar sakir sé hęgt aš vķsa žeim śr landi. Engum veršur meinaš aš hverfa śr landi nema meš įkvöršun dómara. Stöšva mį žó brottför manns śr landi meš lögmętri handtöku. Allir, sem dveljast löglega ķ landinu, skulu rįša bśsetu sinni og vera frjįlsir ferša sinna meš žeim takmörkunum sem eru settar meš lögum.]1)

   1)L. 97/1995, 4. gr.

  67. gr. [Engan mį svipta frelsi nema samkvęmt heimild ķ lögum. Hver sį sem hefur veriš sviptur frelsi į rétt į aš fį aš vita tafarlaust um įstęšur žess. Hvern žann sem er handtekinn vegna gruns um refsiverša hįttsemi skal įn undandrįttar leiša fyrir dómara. Sé hann ekki jafnskjótt lįtinn laus skal dómari, įšur en sólarhringur er lišinn, įkveša meš rökstuddum śrskurši hvort hann skuli sęta gęsluvaršhaldi. Gęsluvaršhaldi mį ašeins beita fyrir sök sem žyngri refsing liggur viš en fésekt eša varšhald. Meš lögum skal tryggja rétt žess sem sętir gęsluvaršhaldi til aš skjóta śrskurši um žaš til ęšra dóms. Mašur skal aldrei sęta gęsluvaršhaldi lengur en naušsyn krefur, en telji dómari fęrt aš lįta hann lausan gegn tryggingu skal įkveša ķ dómsśrskurši hver hśn eigi aš vera. Hver sį sem er af öšrum įstęšum sviptur frelsi į rétt į aš dómstóll kveši į um lögmęti žess svo fljótt sem verša mį. Reynist frelsissvipting ólögmęt skal hann žegar lįtinn laus. Hafi mašur veriš sviptur frelsi aš ósekju skal hann eiga rétt til skašabóta.]1)

   1)L. 97/1995, 5. gr.

  68. gr. [Engan mį beita pyndingum né annarri ómannśšlegri eša vanviršandi mešferš eša refsingu. Naušungarvinnu skal engum gert aš leysa af hendi.]1)

   1)L. 97/1995, 6. gr.

  69. gr. [Engum veršur gert aš sęta refsingu nema hann hafi gerst sekur um hįttsemi sem var refsiverš samkvęmt lögum į žeim tķma žegar hśn įtti sér staš eša mį fullkomlega jafna til slķkrar hįttsemi. Višurlög mega ekki verša žyngri en heimiluš voru ķ lögum žį er hįttsemin įtti sér staš. Ķ lögum mį aldrei męla fyrir um daušarefsingu.]1)

   1)L. 97/1995, 7. gr.

  70. gr. [Öllum ber réttur til aš fį śrlausn um réttindi sķn og skyldur eša um įkęru į hendur sér um refsiverša hįttsemi meš réttlįtri mįlsmešferš innan hęfilegs tķma fyrir óhįšum og óhlutdręgum dómstóli. Dómžing skal hįš ķ heyranda hljóši nema dómari įkveši annaš lögum samkvęmt til aš gęta velsęmis, allsherjarreglu, öryggis rķkisins eša hagsmuna mįlsašila. Hver sį sem er borinn sökum um refsiverša hįttsemi skal talinn saklaus žar til sekt hans hefur veriš sönnuš.]1)

   1)L. 97/1995, 8. gr.

  71. gr. [Allir skulu njóta frišhelgi einkalķfs, heimilis og fjölskyldu. Ekki mį gera lķkamsrannsókn eša leit į manni, leit ķ hśsakynnum hans eša munum, nema samkvęmt dómsśrskurši eša sérstakri lagaheimild. Žaš sama į viš um rannsókn į skjölum og póstsendingum, sķmtölum og öšrum fjarskiptum, svo og hvers konar sambęrilega skeršingu į einkalķfi manns. Žrįtt fyrir įkvęši 1. mgr. mį meš sérstakri lagaheimild takmarka į annan hįtt frišhelgi einkalķfs, heimilis eša fjölskyldu ef brżna naušsyn ber til vegna réttinda annarra.]1)

   1)L. 97/1995, 9. gr.

  72. gr. [Eignarrétturinn er frišhelgur. Engan mį skylda til aš lįta af hendi eign sķna nema almenningsžörf krefji. Žarf til žess lagafyrirmęli og komi fullt verš fyrir. Meš lögum mį takmarka rétt erlendra ašila til aš eiga fasteignaréttindi eša hlut ķ atvinnufyrirtęki hér į landi.]1)

   1)L. 97/1995, 10. gr.

  73. gr. [Allir eru frjįlsir skošana sinna og sannfęringar. Hver mašur į rétt į aš lįta ķ ljós hugsanir sķnar, en įbyrgjast veršur hann žęr fyrir dómi. Ritskošun og ašrar sambęrilegar tįlmanir į tjįningarfrelsi mį aldrei ķ lög leiša. Tjįningarfrelsi mį ašeins setja skoršur meš lögum ķ žįgu allsherjarreglu eša öryggis rķkisins, til verndar heilsu eša sišgęši manna eša vegna réttinda eša mannoršs annarra, enda teljist žęr naušsynlegar og samrżmist lżšręšishefšum.]1)   1)L. 97/1995, 11. gr.  74. gr. [Rétt eiga menn į aš stofna félög ķ sérhverjum löglegum tilgangi, žar meš talin stjórnmįlafélög og stéttarfélög, įn žess aš sękja um leyfi til žess. Félag mį ekki leysa upp meš rįšstöfun stjórnvalds. Banna mį žó um sinn starfsemi félags sem er tališ hafa ólöglegan tilgang, en höfša veršur žį įn įstęšulausrar tafar mįl gegn žvķ til aš fį žvķ slitiš meš dómi. Engan mį skylda til ašildar aš félagi. Meš lögum mį žó kveša į um slķka skyldu ef žaš er naušsynlegt til aš félag geti sinnt lögmęltu hlutverki vegna almannahagsmuna eša réttinda annarra. Rétt eiga menn į aš safnast saman vopnlausir. Lögreglunni er heimilt aš vera viš almennar samkomur. Banna mį mannfundi undir berum himni ef uggvęnt žykir aš af žeim leiši óspektir.]1)

   1)L. 97/1995, 12. gr.

  75. gr. [Öllum er frjįlst aš stunda žį atvinnu sem žeir kjósa. Žessu frelsi mį žó setja skoršur meš lögum, enda krefjist almannahagsmunir žess. Ķ lögum skal kveša į um rétt manna til aš semja um starfskjör sķn og önnur réttindi tengd vinnu.]1)

   1)L. 97/1995, 13. gr.

  76. gr. [Öllum, sem žess žurfa, skal tryggšur ķ lögum réttur til ašstošar vegna sjśkleika, örorku, elli, atvinnuleysis, örbirgšar og sambęrilegra atvika. Öllum skal tryggšur ķ lögum réttur til almennrar menntunar og fręšslu viš sitt hęfi. Börnum skal tryggš ķ lögum sś vernd og umönnun sem velferš žeirra krefst.]1)

   1)L. 97/1995, 14. gr.

  77. gr. [Skattamįlum skal skipaš meš lögum. Ekki mį fela stjórnvöldum įkvöršun um hvort leggja skuli į skatt, breyta honum eša afnema hann. Enginn skattur veršur lagšur į nema heimild hafi veriš fyrir honum ķ lögum žegar žau atvik uršu sem rįša skattskyldu.]1)

   1)L. 97/1995, 15. gr.

  78. gr. [Sveitarfélög skulu sjįlf rįša mįlefnum sķnum eftir žvķ sem lög įkveša. Tekjustofnar sveitarfélaga skulu įkvešnir meš lögum, svo og réttur žeirra til aš įkveša hvort og hvernig žeir eru nżttir.]1)

   1)L. 97/1995, 16. gr.

  79. gr. Tillögur, hvort sem eru til breytinga eša višauka į stjórnarskrį žessari, mį bera upp bęši į reglulegu Alžingi og auka-Alžingi. Nįi tillagan samžykki …1) skal rjśfa Alžingi žį žegar og stofna til almennra kosninga af nżju. Samžykki [Alžingi]1) įlyktunina óbreytta, skal hśn stašfest af forseta lżšveldisins, og er hśn žį gild stjórnskipunarlög. Nś samžykkir Alžingi breytingu į kirkjuskipun rķkisins samkvęmt 62. gr., og skal žį leggja žaš mįl undir atkvęši allra kosningarbęrra manna ķ landinu til samžykktar eša synjunar, og skal atkvęšagreišslan vera leynileg.   1)L. 56/1991, 27. gr.
a.
Ķ 2. mįlsl. 1. mgr. 79. gr. falli brott oršin „beggja žingdeilda“.
b.
Ķ staš oršanna „bįšar deildir“ ķ 3. mįlsl. 1. mgr. 79. gr. komi: Alžingi.

 80. gr.

81. gr. Stjórnskipunarlög žessi öšlast gildi, žegar Alžingi gerir um žaš įlyktun, enda hafi meiri hluti allra kosningarbęrra manna ķ landinu meš leynilegri atkvęšagreišslu samžykkt žau.1)   1)Sbr. žingsįlyktun um gildistöku stjórnarskrįr lżšveldisins Ķslands, nr. 33 16. jśnķ 1944, og yfirlżsingu forseta sameinašs Alžingis um gildistöku stjórnarskrįrinnar, nr. 33 17. jśnķ 1944. Sbr. og žingsįlyktun um nišurfelling

dansk-ķslenska sambandslagasamningsins frį 1918, nr. 32 16. jśnķ 1944.

  Įkvęši um stundarsakir. Er stjórnarskrį žessi hefur öšlast gildi, kżs sameinaš Alžingi forseta Ķslands fyrsta sinni eftir reglum um kjör forseta sameinašs Alžingis, og nęr kjörtķmabil hans til 31. jślķ 1945. Žeir erlendir rķkisborgarar, sem öšlast hafa kosningarrétt og kjörgengi til Alžingis eša embęttisgengi, įšur en stjórnskipunarlög žessi koma til framkvęmda, skulu halda žeim réttindum. Danskir rķkisborgarar, sem téš réttindi hefšu öšlast samkvęmt 75. gr. stjórnarskrįr 18. maķ 1920, aš óbreyttum lögum, frį gildistökudegi stjórnarskipunarlaga žessara og žar til 6 mįnušum eftir aš samningar um rétt danskra rķkisborgara į Ķslandi geta hafist, skulu og fį žessi réttindi og halda žeim. [Žrįtt fyrir įkvęši 6. mgr. 31. gr. nęgir samžykki einfalds meiri hluta atkvęša į Alžingi til aš breyta lögum um kosningar til Alžingis til samręmis viš stjórnarskipunarlög žessi eftir aš žau taka gildi. Žegar sś breyting hefur veriš gerš fellur įkvęši žetta śr gildi.]1)   1)L. 77/1999, 2. gr.

ŽJÓŠVELDI  

(Forseti kosinn meš žjóšaratkvęšum)

FORSETAVALD

(Velur Rįšherra) Skipunarvald (Skipar embęttismenn: Dómara m.m.)

 

FRAMKVĘMDAVÖLD (Stjórn rįšherra) 

                                                                                                              (Dómendur) DÓMSVALD 


(Bindur rįšherra: įkvešur įbyrgš vald žeirra) (Įkvešur skipun Dómenda)

LÖGGJAFARVALD

   

(Žingmenn:lagasmišir kosnir  meš žjóšaratkvęšum) 

ŽJÓŠVELDI 


mbl.is „Ótrślega ómerkilegt“ af Samfylkingu
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Óskar Arnórsson

Sęll Jślķus!

Holl og góš lesning. T.d. žetta: 24. gr. Forseti lżšveldisins getur rofiš Alžingi, og skal žį stofnaš til nżrra kosninga, [įšur en 45 dagar eru lišnir frį žvķ er gert var kunnugt um žingrofiš],1) enda komi Alžingi saman eigi sķšar en [tķu vikum]1) eftir, aš žaš var rofiš. [Alžingismenn skulu halda umboši sķnu til kjördags.]1)

1)L. 56/1991, 5. gr.  Ég er bśin aš lśslesa Stjórnarskrįnna og mitt mat er aš žaš er ekki fariš eftir henni į mörgum stöšum og ég sé aš žś hefur feitletraš į réttum punktum.  Ķ lagadeild HĶ, eru prófessorar og kennarar aš kenna "tślkun" į žessu skżra og greinilega įkvęši um vald Forseta til žingrofs į lagadeildinni!

Žeir eru farnir aš "tślka" Stjórnarskrįnna eins og mśslimar kóraninn. Žar er žvķ haldiš fram aš ašeins forsętisrįšherra geti rofiš žing!

Žess vegna verša svona "stjórnmįlasśpur til" žvķ ekki er fariš eftir žeim lögum sem kvešiš er į um skżrt og greinilega ķ Stjórnarskrįnni. Fólk bara nennir ekki aš setja sig inn ķ Stjórnarskrįnna.

Žaš žyrfti aš setja hana sem skyldunįm ķ alla skóla, žvķ žaš myndi auka sišferšisvitund fólks į Ķslandi.

Ef lög stangast į viš Stjórnarskrį, eru žau ógild. Jafnvel žó žau hafi veriš samžykkt af meirihluta Alžingis. Jafnvel žó Forseti hafi skrifaš undir žau lķka.

Žaš myndi margt breytast til batnašar ef Stjórnarskrį Ķslands yrši sett ķ samband aftur. Kanski nżja Rķkisstjórnin geri žaš hver veit? Žarfur pistill.

Kęr kvešja,  

Óskar Arnórsson, 28.1.2009 kl. 21:30

2 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Fossętisrįšherra heyrir undir Forseta sem ašrir sjįlfstęšir rįšherrar. Hann stżrir fundum.

Lżšveldiš eša žjóšvaldiš gefur Forsetavaldiš og Löggjafarvaldiš. Af Forsetavaldi Koma framkvęmdavöldin og af Löggjafarvaldiš gefur Dómsvaldiš.

Stjórnarkrįin įn breytinganna stendur žeirri tękifęra og mannréttinda USA mikiš nęr en žeim forręšis, skrifręšis og rįšstjórnar sem tķškast innan ESB.

Hneyksliš er aš engin hlutlaus hingaš til hefur lesiš hana og sišspilltar hefšir og stjórnarhęttir hafa villt žjóšinni sżn um hver Ķslenski stjórnskipunargrunnurinn er. 

Eftir dśsunum spila limirnir. Mįlatilbśnašur er nś lķfsbrauš lögfręšistéttarinnar. Eins dauši er annars brauš. Fjöldi Dómara er ķ réttu hlutfalli sišspillinguna.  Fęrri dómar eru minni tekjur og žvķ mišur fer viršing oftar eftir tekjum en ekki verkum.

Jślķus Björnsson, 28.1.2009 kl. 22:24

3 Smįmynd: DG

Góš grein og fróšleg Skrķtiš aš žaš sé hęgt aš tślka 24 gr į einhvern annan hįtt  Og mér sżnist forsetinn hafa töluvert vald samkvęmt stjórnarskrįnni

DG, 28.1.2009 kl. 22:56

4 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Forsetavald ekki ķ geršum eš skipunum hingaš til ķ meir en hįlfa öld.

Fundastjórinn: forsętisrįšherra hefur engin völd samkvęmt stjórnarskrį heldur framkvęmdavald samkvęmt lögum hverju sinni.

Jślķus Björnsson, 28.1.2009 kl. 23:02

5 Smįmynd: Jóna Kolbrśn Garšarsdóttir

  Ég nenni ekki aš lesa svona mikiš nśna en, stjórnarskrįin hefur margoft veriš brotin ķ valdatķš sķšustu rķkisstjórnar. 

Jóna Kolbrśn Garšarsdóttir, 29.1.2009 kl. 01:13

6 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Jóna žaš er nóg aš lesa žaš kolsvarta og rauša.

Jślķus Björnsson, 29.1.2009 kl. 01:20

7 Smįmynd: Óskar Arnórsson

Žetta er meš ólķkindum! Jóna kanski er žreytt akkśrat nśna. Enn žetta endurspeglar įhugaleysi fólks į sinni eigin Stjórnarskrį! Er žaš aš furša aš žetta žjóšfélag sé į hausnum!

Jóna! Ég tók žig bara sem dęmi. Ber mikla viršingu fyrir žvķ sem žś skrifar į blogginu.;) Enn žś įtt aš lesa ALLA sjórnarskrįnna! Žaš eru bara tvęr blašsķšur.

Óskar Arnórsson, 29.1.2009 kl. 04:11

8 Smįmynd: Jślķus Björnsson

V-eldi v-alda: aldar merkir lķka menn ķ skįldamįli. Žjóšveldi: žjóšinni kemur valdiš aš ofan Forsetavald [žjóšgerfingur] og aš nešan Löggjafarvald [lagasmišir alžingi]. 

Sameiginleg Framkvęmdavöld žjóšarinnar velur Forsetinn, skyldur, verksviš og  takmarkanir er skilgreindar af Löggjafarvaldinu [lagasmišunum til varnar lżšręšinu].

 Dómsvaldiš kemur frį Löggjafarvaldinu og Forsetinn skipar embęttismenn [Dómara].

Fyrsti Forsetinn [Sveinn Björnsson] hefur veriš samvinnužżšur žar byrjar hefšin aš fara ekki eftir stjórnskipunarskrį  śt ķ ystu ęsar.

Rįšherrum framkvęmdavalda [sameiginlegra framkvęmda žjóšarinnar] er fęrš öll völd [meš žögn, ašgeršarleysi žjóšarinnar] og Fundarstjóri rįšherranna er geršur aš Forseta.

For> į undan: Seta eša setja. Sęti ég ef ég hlżt eša er undirsettur. Til sętis. Forsętisrįšherra heitir fundarstjóri.

Jślķus Björnsson, 29.1.2009 kl. 14:22

9 Smįmynd: Óskar Arnórsson

Vel śtskżrt Jślķus. Žarf enga višbót viš žessa śtskyringu. 

Óskar Arnórsson, 29.1.2009 kl. 23:16

10 identicon

Žetta er hreint ótrślegt, svo ekki meira sé sagt.

Jślķa Helgadóttir (IP-tala skrįš) 29.1.2009 kl. 23:22

11 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Jślķa, žaš trśir mér enginn žvķ allir telja sig ekki žurfa aš lesa žetta žvķ žeir hafi veriš uppfręddir um žetta įšur. Ég er ekki undanskilin, ég trśši ekki mķnum eigin augum sjįlfur. Ég skil vel aš sumir hafi ekki žoraš aš framkvęma žetta. Of lķkt USA hvaš varšar stétt meš stétt og žjóšernishyggju.  Forsetavald er alls ekki gott aš mķnu mati ķ höndum žess sem var valin į röngum forsendum.

Oršiš Forsetavald er ekki einu sinni skrįš ķ almennar oršabękur. Žótt ég hafi strax skiliš žaš žegar ég sį žaš fyrst.

Jślķus Björnsson, 29.1.2009 kl. 23:58

12 Smįmynd: Jślķus Björnsson

LÖND OG LŻŠIR [KRISTINN ĮRMANNSSON 1951 -1954]

Nśverandi stjórnskipun Dana byggist į stjórnarskrįnni (Grundloven) frį 5. jśnķ 1849, sem hefur haldizt óbreytt ķ höfušatrišum ķ heila öld, žó aš smį endurskošanir hafi fariš nokkrum sinnum (sś sķšasta 1920). Samkvęmt henni er ķ Danmörku žingbundin konungstjórn; konungstignin er arfgeng. Löggjafarvaldiš er ķ höndum konungs og [rķkis]žings ķ sameiningu, framkvęmdavaldi ķ höndum konungs og dómsvaldiš ķ höndum dómstólanna. Konungurinn er įbyrgšarlaus, og skal žvķ sérhver stjórnarathöfn hans vera samžykkt og stašfest af minnsta kosti einum rįšherra til žess aš öšlast gildi. Hinsvegar getur Konungur synjaš lögum, samžykktum af rķkisžingi, stašfestingar, og öšlast žau žį ekki gildi; en konungsvaldiš hefur sjaldan neytt žessa réttar.

Samkvęmt lagabókstaf stjórnarskrįrinnar velur konungur sjįlfur rįšherra sķna, en dönsk stjórnskipunarvenja krefst žess, aš į bak viš žį standi meiri hluti žjóšžingsins. Ef rįšuneytiš ķ mikilvęgu mįli er varšar stefnu žess, hefur meiri hluta Žjóšžingsins į móti sér, veršur žaš annašhvort aš segja af sér eša stofna til nżrra kosninga, en śrslit žeirra skera śr um žaš, hvort rįšuneytiš veršur įfram viš völd. 

Samkvęmt stjórnarskrįnni 1919 er Finnland lżšveldi.  Forseti, kosinn til 6 įra, er ęšsti embęttismašur rķkisins.  Hann er valinn af kjörmönnum, sem žjóšin kżs sjįlf. Žjóškjöriš žing, skipaš 200 žingmönnum, fer įsamt forseta meš ęšstu völd rķkisins. Forseti velur sér rįšuneyti, sem hefur traust meirihluta žingsins. Vald forseta er svipaš og vald žingbundins konungs. 

Jślķus Björnsson, 30.1.2009 kl. 19:07

13 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Stjórnarskrįin 1947 gerir engar kröfur um aš Forseti velji framkvęmdavaldiš [rįšherra] śr hópi lögjafarvaldsins [žingmanna]. Hinsvegar er sś hętta aš framkvęmdavaldiš verši mjög seinvirkt ef ekki er laglegur meirihluti fyrir breytingum hverju sinni. Hinsvegar er nóg af lögum sem hęgt er aš framkvęma eftir. Stjórnarskrįin gerir kröfu um góša samvinnu milli žingmanna óhįš flokkum og skipašra rįšherra af Forseta ķ umboši žjóšarinnar. Žaš sem hefur gerst į Ķslandi er aš Forsetar hafa veriš of hlišhollir framkvęmda valdinu hingaš til į kostnaš löggjafarvaldsins. Žess vegna virkar ekki lżšręšiš ķ framkvęmd. Óešlilegar hefšir eru settar ofar frelsi stjórnarskrįarinnar til aš njóta sķn til fullnustu. Meš žvķ aš velja rįšherra śr röšum žingmanna er veriš aš tryggja 51%  [löggjafavaldsins]nįnast alręši til breytinga į öllum svišum framkvęmdavaldsins.   Žetta aftur móti gerir augljóst aš hagsmunaklķka stjórnmįlflokks rašar į lista fólki ķ samręmi viš sķna sérhagsmuni en ekki meš hęfni til lagageršar nżrra laga [sem eiga ekki aš vera mörg nż į hverju įri]. Lögin setja rammann į framkvęmdir į hverjum tķma.

Til aš breyta žessu veršur žjóšin aš eiga frumkvęši um aš Forseti velji rįšherra eins og  honum honum ber. Rįšherrar verša svo aš semja viš žingmenn į hverjum tķma ef um lagabreytingar er aš ręša, Fjįrlög į hverju įri [tengist skattheimtu] og laun ęšstu manna rķkisins samkvęmt sömu stjórnar skrį voru [breytt meš setningu kjaradóms] alltaf hįš samžykki  meirihluta löggjafarvaldsins. Į sama hįtt getur löggjafavaldiš ekki kśgaš:  Forseta meš žvķ aš setja lög sem lękka laun hans.

Ef forseti velur rįšherra sem 3/4 hlutar žingmanna lķkar ekki žį geta žingmenn lįtiš žjóšina įkveša ķ žjóšaratkvęšagreišslu hvort skipta beri um Forseta [ręšur žį einfaldur meirihluti žjóšarinnar]. Į sama hįtt getur Forseti bošiš til kosninga lķki honum ekki lagasetning.

Flokkar sem vilja njóta lżšręšisįvaxta Stjórnarskrįarinnar frį 1947, [lįta Forseta] velja Rįšherraefni meš tilliti til hęfni į hverjum tķma ķ žau rįšherra embętti sem sami Forseti velur.

Ég vil rķkjandi hefš burt ég vil virkt lżšręši. Fullan ašskilnaš Framkvęmdavalds og Löggjafarvalds eins og Stjórnarskrįin bżšur upp į.

Ķsland fyrir Ķslendinga. Hęft fólk yfir framkvęmdir.  Žingiš sem setur lögin: ramma framkvęmdavaldsins, getur veriš śrval af greindum einstaklingum śr öllum stéttum į öllum tķmun.

Jślķus Björnsson, 30.1.2009 kl. 19:09

14 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Stjórnarskrį Ķslands 1947 bżšur upp Žjóšveldi [žjóšvöld] sem greinist ķ Forsetavald [žjóratkvęši] og Löggjafarvald. [žjóšaratkvęši].

Frį Forsetaveldinu koma framkvęmdavöldin [velur rįšherra] [sameiginlegar žjóšarframkvęmdir] til skżrgreiningar og ašhalds hjį Löggjafarvaldinu.

Frį Löggjafarvaldinu kemur Dómsvald sem Forsetavald skipar.

Klķkuskapur frį 1947 hefur réttlętt žess einföldun į nżtingu stjórnarskrįr śt ķ yztu ęsar.

Žögn Žjóšar, Forseta, lagasmiša:alžingismanna.

Hér hefur žvķ alltaf rķkt rįšherra einręši ķ reynd en vald eins rįšherra er skilgreint meš lögum utan stjórnarskrįr, samkvęmt stjórnskipunarlögunum: Stjórnarskrįnni

Leitum ekki langt yfir skammt. Tękifęrisinnar kunna ekki aš lesa og hafa žvķ ekki fariš eftir stjórnarskrįnni aš flestu leyti sķšan 1947.

Jślķus Björnsson, 30.1.2009 kl. 19:10

15 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Forsetavald setur  inn Framkvęmdavöldin.

Bóndi lét naut geta afkvęmi sitt. Žį lét hann svķn geta afkvęmi sitt.  Móšir lét dętur greiša hįr sitt. Faširinn lét syni klįra verk sitt.

Lögfręšingur, rįšherra "hlutlaus" matsmašur hvaš varša stjórnskipunarlög?:  eign žjóšarinnar ķ öllu sķnu veldi. Žjóšin teljum viš okkur vera, žaš mun nś vera lżšurinn ķ Lżšveldi. Lošvķkar voru  Evrópskir einvaldar: žeirra voru framkvęmdavöldin, löggjafarvaldiš, dómsvöldin.

Annar Bįlkur stjórnskipunarlaga Ķslands heldur um Forsetavald Ķslenska Žjóšveldisins. [ekki fundastjóra rįšherra sem stjórnarskrį kallar Forsętis].

Sjį:

15. gr. Forsetinn skipar rįšherra og veitir žeim lausn. Hann įkvešur tölu žeirra og skiptir störfum meš žeim.

14. gr. Rįšherrar bera įbyrgš į stjórnarframkvęmdum öllum. Rįšherraįbyrgš er įkvešin meš lögum.

Sį heldur sem į veldur. Sérhver ber įbyrgš į žvķ sem hann veldur. Völd rįšherra eru [stjórnar] framkvęmdavöld. Žau eru įkvešin eša bundinn žeim lögum sem löggjafarvaldiš: alžingi hefur sett eša setur į hverju kjörtķmabili. Žaš er liggja utan stjórnarskrįr. Žjóšarframkvęmdavaldiš er ekki bundiš ķ stjórnarskrį [sem er óhįš tķma: stjórnskipunarlög og önnur sem varša almenn mannréttindi um aldur og ęvi].

Stjórnarskrį er ķ ešli sķnu bošorš žjóšarinnar [okkar] hér žvķ hér gildir almennt lżšręši meš fjölskiptingu žjóšavaldanna. Forsetavald, Löggjafarvald og Dómsvald [aš stofni til] skilgreint meš stjórnskipunarlögum ķ stjórnarskrį Ķslenska žjóšveldisins. [stjórnar]Framkvęmdalög og Dómsvald bundin lögum Löggjafarvaldsins: Alžingis  hinna 63 lagasmiša.

13. gr. Forsetinn lętur rįšherra[na] framkvęma vald sitt.

Er žaš ekki žjóšinni handahafa allra valda milli kosninga augljóst? Sjį Stjórnarskrį Ķslands frį 1947 meš sķšari tķma breytingum [oftast  ķ anda Lošvķkanna]

Jślķus Björnsson, 30.1.2009 kl. 21:36

16 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Samkvęmt mķnum skilning į stjórnarskrį žjóšarinnar frį 1947 ber sérhver, valinn af Forseta žjóšarinnar, rįšherra sjįlfstęša įbyrgš į verksviši sķns embęttis, bundinn af lögum alžings, hverju sinni. Sį rįšherra sem er fundarstjóri kallist Forsętis.

Ešlilegt er žar sem framkvęmda völd fylgja skattheimtu [fjįrlögum] į hverjum tķma, sem žarf samžykkis Alžingis, aš rįšherrar žurfi aš ręša sķn į milli um réttlįta skiptingu hverjum einstökum til handa.   Hinsvegar ber verkstjóri keim af einhverju öšru kerfi en stjórnarskrįin bżšur upp į. Žaš er einn ęšri hinum, stżrir hvaš žeir gera. Sem óbein skilgreining į einvaldi. Flokkarnir geta gert hvaš sem žeir vilja ķ sķnum herbśšum.

Žjóšin vill aš žingiš sé frišhelgur stašur žjóšarlżšręšisins og žar fari fram sjįlfstęš skošanaskipti lagasmiša og allir undir Forseta ennfremur leysi mįlin, į hverjum tķma, ķ samręmi viš lög, meš samvinnu um sęttir aš leišarljósi.  Sér ķ lagi rįšherrar.   

Žaš er ljóst aš Ķslendingar telja sig ekki žurfa aš lesa stjórnarskrį [grunnreglur žjóšarsamfélagsins] af žvķ žeir hafa allt frį 1947 trśaš žvķ aš stjórnhęttir vęru ķ samręmi og žar afleišandi, sżnidęmi um rétta śtfęrslu į henni.

Mįli mķnu til stušnings eru allir žessir sem telja žörf į miklum stjórnlaga breytingum. 

Žessi sišspilling frįvik frį bošskap hinnar upprunalegu sem er ķ anda žeirra Finnsku og Bandarķsku aš ég tel, stefna ķ įtt til žeirra Evrópsku sem byggja sķnar į stjórnarskrįr į aldagömlum hefšum einręšisherranna.   

Er ekki nema von aš ESB-sinnar  og ašrir forsjįrhyggju einręšissinnar eša forréttindahyggju ašilar vilji festa žessar meintu hefšir ķ Ķslenskum stjórnarhįttum ķ sessi. 

 

Breytingar frį 1947 įn žjóšar atkvęšagreišslu eru mįli mķnu til stušnings. 

 Verkstjórn ķslenska flokkakerfisins: žegar gert er rįš fyrir einstaklingum sem geta tekiš sjįlfstęšar įkvaršanir, ķ flestum samfélögum og žjóšfélögum manna

Jślķus Björnsson, 30.1.2009 kl. 21:40

17 Smįmynd: Vilhjįlmur Įrnason

Flottur.

Vilhjįlmur Įrnason, 31.1.2009 kl. 23:47

18 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Takk fyrir mig og  megi frelsiš žrķfast!

Jślķus Björnsson, 1.2.2009 kl. 02:29

19 Smįmynd: Gušni Karl Haršarson

>Ég vil rķkjandi hefš burt ég vil virkt lżšręši. Fullan ašskilnaš Framkvęmdavalds og Löggjafarvalds eins og >Stjórnarskrįin bżšur upp į.

>Ķsland fyrir Ķslendinga. Hęft fólk yfir framkvęmdir.  Žingiš sem setur lögin: ramma framkvęmdavaldsins, getur >veriš śrval af greindum einstaklingum śr öllum stéttum į öllum tķmun.

Jį žaš mį alveg ašskilja framkvęmdavald viš löggjafarvald. Hinsvegar er žaš mķn skošun aš mį vinna žessi mįl ašskilin en sama fólk koma aš bįšum verkum. Žar aš segja: ég er aš tala um samvinnu svęšisžingmanns (eša žingmanns) og ašilans sem er sérfręšingur inni ķ efnahagsstjórn svęšisins. Žannig sama meš löggjafarvaldiš. žingmašur og rįšinn fręšimašur ķ efnahagsstjórn geta žarna unniš saman aš mįlum. Hérašslögmįlum og lķka žeim mįlum sem žeir žyrftu aš beina til Alžingis.

Vį. Viš žurfum svo sannarlega į žér aš halda žarna nišur frį žś veist! Ef žś hefur įhuga og ętlar aš koma. Komdu žį meš allt žetta og allar hugmyndir ķ žessa veru!

 Žakka fyrir žetta frįbęra innlegg! Og jį megi frelsi fólksins vera notaš til tjįninga og heilla fyrir alla menn. Allir fyrir einn, einn fyrir alla.

Minn hagur er žinn hagur og ekkert mśšur um stjórnmįlaskošana-nišur-flokkanir. Žęr skipta ekki mįli. Heldur fólkiš sjįlft!

Gušni Karl Haršarson, 2.2.2009 kl. 23:43

20 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Heimili,  foreldarnir afla og eyša lķfiš og žeirra foreldrar kenna žeim aš veita sér ašhald. Žorpiš allir žekkja alla. Svo gerast mįlinn aš  aš framkvęmda ašilinn sem aflar skatts og eyšir, honum er ekki treystandi sökum fjarlęgšar viš umbjóšendur sķna, og spillingarmįtt mikla valda og fjįrmuna. Žį kom löggjafinn alžingsmenn til sögunar eftirlitsašilar hver frį sķnu svęši til aš setja reglur um eyšsluna  [skattinn frį hverju svęši] hįmarka hana og lįmarka og reka viškomandi framkvęmdavald ef žurfa žykir.Žetta er sķgilda frjįlshyggja, ķ hvaš fara skattpeningarnir, įvöxtur af vinnu launžega? Žingmenn eiga alls ekki aš vera framkvęmda ašilar, heldur lagasmišir og žvķ dómbęrir hvenęr samtķma lögum t.d. fjįrframlögum er framfylgt. 

Jślķus Björnsson, 3.2.2009 kl. 01:52

21 Smįmynd: Gušni Karl Haršarson

>Žorpiš allir žekkja alla. Svo gerast mįlinn aš  aš framkvęmda ašilinn sem aflar skatts og eyšir, honum er ekki >treystandi sökum fjarlęgšar viš umbjóšendur sķna, og spillingarmįtt mikla valda og fjįrmuna.

Akkśrat mįliš. Ég žakka žér žennan punkt! Žetta er nś eitt af dęmunum sem erfitt vęri aš laga meš eitt kjördęmi ķ landinu. En ef inni į svęši žį vęri framkvęmdaašili (ég vil nokkra ašila en ekki einn) ķ miklu meiri nįlęgš viš sķna heimabyggš og mįlin léttara aš laga. 

>Žingmenn eiga ekki aš vera framkvęmdaašilar.........

heldur framkvęmdavaldažįtttakendur. Gleymum ekki žvķ aš ef aš fólkiš sjįlft tekur viš stjórninni į žingum žį eru komnar allt ašrar forsendur. Og žaš er aušvitaš mķn skošun aš ef setja į ķ gang framkvęmdir samžykktar af žingi og efnahagsstjórn (aths. mķn uppįstunga) žį megi žeir ašilar alls ekki eiga hlut, fyrirtęki eša koma aš framkvęmdinni meš beinum stušningi viš žann sem setur framkvęmd ķ gang (sv. einkavinir osfrv.). Framkvęmdin vęri ašeins fyrir heildina.

Gušni Karl Haršarson, 3.2.2009 kl. 16:35

22 Smįmynd: Siguršur Rśnar Sęmundsson

Žetta eru frįbęrar umręšur. Mįliš er ķ sjįlfu sér einfalt. Stjórnarskrįna ķ gildi. Ótrślegt aš spillingaröflunum hafi tekist aš fara svo mikiš framhjį įkvęšum Stjórnarskrįrinnar. Žaš er lķka alveg ótrślegt aš Stjórnarskrįin skuli ekki vera kennd ķ skólum og skošuš žar og rökrędd af nemendum og kennurum. Kannski mį ętla aš allir  alžingismenn frį upphafi lżšveldis į Ķslandi hafi kynnt sér efni hennar, en kosiš aš hundsa hana vegna flokkręšishagsmuna. Lagasmišir landsins viršast hafa kappkostaš aš sneiša hjį markmišum Stjórnarskrįrinnar um vald žjóšarinnar, lżšveldisins.

Spurningin er žį hvort nokkrum sé treystandi į Alžingi ķ dag , til aš styšja viš lżšręši žjóšarinnar. Forseti Ķslands er klįrlega ekki kosinn til žeirra valda sem Stjórnarskrįin viršist veita honum, hann var kosinn į öšrum forsendum. Žaš hafa reyndar allir sem kosnir hafa veriš af žjóšinni til starfa, veriš kosnir į röngum forsendum.

Hvaš er til rįša. Žaš er eins og Stjórnarskrįnni okkar hafi veriš stoliš, eša kannski er réttara aš segja lżšręšinu okkar. Og žaš vissi enginn af žvķ. Og allt ķ einu erum viš undir hęl manna į borš viš Davķš Oddsson ķ įratugi. Einręšisherra. Og ašrir valdsmenn keppast viš aš verša eins, nį eins miklum völdum og hann.

Įfram meš žessar umręšur.....

Siguršur Rśnar Sęmundsson, 3.2.2009 kl. 18:54

23 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Menn sem lesa hana meš alžjóšlegu jafnašarmannaskilningi [til borga og sveita] skilja hana kannski ekki. Menn sem lesa hana meš stjórnarmįllegum skilningi [Flokkforustan hefur forsjį hjaršarinnar į hverjum tķma eša viš eru ašalinn] skilja hana kannski ekki. Gamla danskaka embęttismanna kerfiš (ķhaldiš) skildi hana kannski ekki, né alžjóšlegir kommśnistar.

Ég skildi hana žegar ég las fyrir nokkrum dögum, žvķ ég var allin upp viš skilning žeirra sem įttu nafniš Sjįlfstęšisflokkur fyrst. Žaš eru menn sķgildrar žjóšernis frjįlshyggju.   Stétt meš stétt.

Eins og žś sérš Siguršur žį eru hśn į mįli leikmanna eša žjóšarinnar sem er oft uppnefnd Lżšurinn af nż-ašlinum nś sķšast ķ umręšur samfélag.

Jślķus Björnsson, 3.2.2009 kl. 19:17

24 Smįmynd: Óskar Arnórsson

Žessi umręša žyrfti nś eiginlega aš fį meiri umfjöllun žvķ Ķslendingar žekkja ekki sķna eigin Stjórnarskrį. Žį meina ég almenna umfjöllun ķ fjölmišlun, skólum og kenna öllu fólki gildi hennar og žżšingu.

Pólitķkusar margir hverjir held ég svei mér žį ašhafi aldrei lesiš hana. Giska bara į hvernig hśn er, eins aušskilin sem Stjórnarskrįin er raunverulega. Žaš žarf enga lögfręšinga til aš skilja hana.

Enn žaš er kennd "tślkun" į Stjórnarskrįnni ķ lögfręšideild Hįskóla Ķslands sem er alveg fįrįnlegt. Prófessorar og sérfręšingar, nęstum allir sem ég hef heyrt ķ, eru sammįla žessari "tślkun" sem er bara gerš hreinlega til aš villa um fyrir fólki. 

Nema Siguršur Lķndal. Hann tślkar ekkert, enn enn mašur breytir ekki svona hęttulegum hefšum sem hafa myndast af žessarri "tślkun" og žjóšin žurfti aš fį ręilegan smell og kreppu kanski til aš fį įhuga į sinni eigin Stjórnarskrį. 

Óskar Arnórsson, 4.2.2009 kl. 15:48

25 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Arnór er žetta ekki grunnur sem öll žjóšinn vill ķ dag eins og forfešur vorir vildu 1947?

Žaš žarf ekkert aš festa ķ sessi žingręši žvķ viš viljum lżšręši eša žjóšręši .

Löggjafarvald og Forsetavald. Framkvęmavöldum og Dómsvaldi sem af žvķ leišir. 

Hlustašu į hroka nż-ašalins žegar žeir eru aš tślka stjóšrnarskrįna. Skilgreina lżšręši.

Hjį merkir žaš nišurlęgandi merkingu į žjóšręši eša žjóšveldi.

[Lżš < Lauš <Laut  og Lśt: Žeir rįša sem lśta. Lśšvķk.]

Jślķus Björnsson, 4.2.2009 kl. 21:26

26 Smįmynd: Óskar Arnórsson

Fólk vill lżšręši aftur sem bśiš var aš kippa śr sambandi. Valda- og peningagręšgi eru nįtengd hroka. Žaš žarf aš kippa žessum nś-ašli nišur į jöršina svo žeir skilji hvaš žeir eru bśnir aš gera almenningi og stórskaša žjóšina.

Žaš er bara gert meš aš ógilda öll lög sem brjóta ķ bįga viš Stjórnarskrį. Mér finnst aš žer ęttu aš einbeita sér aš žvķ aš lįta ekki rįšherra vera inn ķ žinghśsinu.

Žeir eiga aš vera ķ rįšuneytunum og geta komiš einstaka sinnum meš į žing žegar brżn naušsyn krefur, enn alls ekki aš vera žingmenn samtķmis aš vera rįšherrar.

Ég vona aš nżja stjórnin taki į žessu mįli meš ašskilin völd. Žaš er ekki hęgt aš lifa viš rįšherraeinręši.

Mér lķst vel į nżju Rķkisstjórnina, sérstaklega forsętisrįšherra, enn smeykur viš Steingrķm ķ hvalveišimįlum. Vona samt aš hann geri nś enga dellu.

Kv,

Óskar Arnórsson, 5.2.2009 kl. 00:20

27 Smįmynd: Gušni Karl Haršarson

Jślķus? Ég er meš sérstaka hugmynd. Gętir žś ašstošaš mig varšandi hvort hśn gengi? Ég held aš žessi hugmynd gengi mjög vel varšandi kosningar og śtfęrslu į barįttu ķ kosningum. Mér sżnist žś svo fróšur um žessi mįl.

Spurningin er: Hvaš ķ kosningalögum męlir gegn hugmynd minni? Hvaš er ekki hęgt aš nota? Hverju žyrfti ég aš breyta ķ hugmyndinni?

Viltu senda mér netfang žitt? Til baka sendi ég ér hugmyndina til aš fara yfir. Ég held aš žessi hugmynd sé athyglisverš. 

Netfangiš žitt er aušvitaš trśnašarmįl hjį mér! Ég fęri ekkert aš segja neinum frį žvķ!

mitt er:

gudni@simnet.is

Gušni Karl Haršarson, 5.2.2009 kl. 00:35

28 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Arnór ég er alveg sammįla žjóšin ber aš žekkja sķna žjóšarstjórnarskrį.

Žvķ hśn er grunnur fyrir sķgild almenn mannréttindi einstaklinga žjóšarinnar og žau lög og reglur sem gilda ķ sameiginlegum framkvęmdum žjóšareinstaklinganna sem og innbyršissamskiptum fyrst og fremst.

Žvķ skżrari,  einfaldari og fęrri sem žessar grunnreglur eru žvķ meira, skiljanlegra, réttlįtara og virkara er žjóšręši [lżšręši: žį um fleiri žjóšir er aš ręša]  einstaklinga ķ verki [framkvęmd].

Stjórnmįlamenn, stjórnmįlafręšingar, lögfręšingar eru stéttir sem geta ekki ķ rķkjandi ólżšręšislegum hefšum veriš hlutlausir hvaš varšar tślkun hennar.

Ešlilegan grunn [Hlišstętt bošoršunum 10] į ekki aš tślka heldur virša til žess aš sętti rķki ķ grunni žjóšfélagsins eša umręšunnar.

Žvķ stęrri sem stjórnarskrį er žvķ meiri eru völd stórabróšur og žvķ meira forręši, skrifręši og rįšstjórn į kostnaš žjóšręšisins [lżšręšisins] žaš er frelsi einstaklinganna til oršs og ęšis. 

Menn virša ekki žaš sem žeim er huliš og žeir žekkja ekki eša žaš sem skeršir völd žeirra og įhrif. 

Jślķus Björnsson, 5.2.2009 kl. 13:23

29 Smįmynd: Jślķus Björnsson

Jślķus Björnsson, 5.2.2009 kl. 13:24

30 Smįmynd: Gušni Karl Haršarson

Žakka žér fyrir Jślķus en ég er aš fara yfir sérstaka hugmynd sem ég er meš varšandi kosningar og framboš. Ég sendi žér póst um helgina.

Gušni Karl Haršarson, 6.2.2009 kl. 11:29

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Um bloggiš

Júlíus Björnsson

Höfundur

Júlíus Björnsson
Júlíus Björnsson

Áhugasamur um allt milli himins og jarðar. Síðan í upphafi hruns stundað sjálfsnám í EU lögum og rannsóknum á Íslensku hagstjórnargrunni: Auðlinda og fámenns efnisviðar hæfra einstaklinga.

Viðurkendir grunnar byggja á vandamálinu: framfærsla fólksfjölda í stórborgum  í vaxandi auðlindaskorti. Á þeim byggja allir alþjóðlegir Háskólar.

Nżjustu myndir

  • Hlutföll
  • Hlutföll03
  • Hlutföll02
  • Hlutföll01
  • Mortgage II
Okt. 2017
S M Ž M F F L
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (19.10.): 0
  • Sl. sólarhring: 0
  • Sl. viku: 12
  • Frį upphafi: 53559

Annaš

  • Innlit ķ dag: 0
  • Innlit sl. viku: 11
  • Gestir ķ dag: 0
  • IP-tölur ķ dag: 0

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband